A Good Person [2023]
Otkako se još 2016. godine pojavila u drami "Lady Macbeth", bilo je očito da je pred britanskom glumicom Florence Pugh obećavajuća karijera. Ima već ona nekoliko dobrih uloga u dobrim filmovima i serijama (Midsommar, The Wonder, Don't Worry Darling, Little Drummer Girl) pa i oskarovsku nominaciju za sporednu ulogu u "Little Women", a u dobroj je formi i u emotivnoj melodrami koju je snimio njen bivši dečko, američki glumac Zach Braff. I Braff je jedan od onih tipova koji je u svijet filma ušao kao glumac, no osim glavne uloge u prastaroj seriji "Scrubs" nije da ga se baš posebno pamti. Kao i mnogi njegovi kolege, odlučio je Braff očito istovremneo ganjati i scenarističko - redateljsku karijeru, a nakon nekoliko prosječnih filmova, ovo uopće nije bilo loše.
Mlada Florence je ovdje Alison, mlada žena čiji život djeluje idilično. Dobro zarađuje kao prodajna predstavnica farmaceutske kompanije, a zaručena je za podjednako mladog i uspješnog afroamerikanca Nathana (Chinaza Uche). No, jednog dana sve će se tu raspasti jer Alison će sudjelovati u teškoj prometnoj nesreći. U društvu buduće šogorice i šogora zaputila se ona u New York isprobati vjenčanicu, na cesti su radovi i gužva. U jednom trenutku maknula je pogled s ceste kako bi provjerila navigaciju na mobitelu, ispred će se pojaviti bager i oboje putnika u njenom vozilu će poginuti.
Godinu kasnije, Alisonin život se doslovno razletio u komadiće. Vratila se ona k majci (Molly Shannon), zaruke su joj se raspale, a ona se ozbiljno navukla na zloglasni lijek protiv bolova oxycontin. Na sve načine Alison pokušava suzbiti emocionalnu i fizičku bol, no jednostavno ne ide, a problemi će nastati kada joj liječnici odbiju dalje izdavati recepte za lijekove. Djeluje ona i fizički i duhom tek kao sjena one vedre, optimistične mlade žene koju smo upoznali na početku filma, a ključni trenutak filma dogodit će se kada posve turistički ode na jedan sastanak liječenih ovisnika. I shvati da je jedan od članova te grupe otac njenog bivšeg zaručnika, Daniel (Morgan Freeman) koji sada skrbi za 16-godišnju Ryan (Celeste O'Connor), kćer Alisoninih nesuđenih šogora.
Iako i dalje smatra Alison odgovornom za smrt kćeri, liječeni alkoholičar Daniel ipak će joj odlučiti pomoći i njihovi će se životi početi ispreplitati. Iako sama priča ima određenih problema i ponekad se čini da su likovi pomalo formulaični, zamišljeni baš onako kako bi ih se prikazalo u većini filmova, dobre i uvjerljive glumačke izvedbe prvenstveno Pugh i Freemana ipak izdižu ovaj film iznad prosjeka. Pugh je odlična kao mlada žena čiji se život raspao i koja se ozbiljno navukla na lijekove i droge, a kako vrijeme prolazi, shvaćamo da je ona od Alison uspjela izgraditi višeslojan, životan lik. S druge strane, starog Morgana bilo bi valjda zanimljivo gledati i slušati da čita naglas telefonski imenik, kamoli kad igra starog alkoholičara koji je bijes i tugu zbog loših životnih odluka odlučio kanalizirati na neki drugi način.
Recenzija filma preuzeta sa GamBeeFilmTvKnjiževnost.
