Dirty Money [2018]
Još jedna briljantna Netflixova dokumentarna istraživačka serija koja se sastoji od šest različitih priča, a njima je zajedničko da su sve povezane s kriminalom. I to ne kriminalom nekih običnih siledžija i džepara, već pravim korporativnim kriminalom, kojim se godišnje okreću na deseci milijardi prljavih dolara.
Nije nužno biti pretjerano pametan da bi se došlo do zaključka da je pohlepa nagon koji danas pokreće svijet. Što si pohlepniji i pokvareniji to si cjenjeniji u društvu, a posebno pazi kad kradeš da slučajno ne drpiš 100 ili 200 kuna. Mazni koju milijardu pa nećeš biti lopina, već ćeš biti cijenjeni i ugledni član društva i vjerojatno uopće nećeš odgovarati jer si ipak prevelik da bi završio u reštu.
Tako i ovdje imamo slučajeve međunarodnih korporacija koje su očito prevelike da bi bile kažnjene kako spada jer bi se time, ne daj bože, narušila globalna ekonomija, a razmjeri njihovih laži i prijevara temeljem kojih se bogate na račun najsiromašnijeg dijela populacije, ovdje pretežito Amerike, stvarno je šokantan i čovjek ne može ne biti bijesan.
U prvoj epizodi Dirty Money bavi se skandalom koji je uzrokovala jedna od najpoznatijih automobilskih industrija u svijetu, njemački Volkswagen. Nijemci su tako uhvaćeni u laži kad su pod za okoliš čiste automobile godinama podvaljivali dizelaše za koje se ubrzo pokazalo da nisu ni približno čisti. Kako bi osvojili američko tržište, koje nikada nije osobito blagonaklono gledala na dizelaše, dosjetili su se nove tehnologije koju su agresivno reklamirali. Ameri su stvarno počeli masovno kupovati njihova kola, da bi se ubrzo pokazali da je sve to laž za koju su u VW-u cijelo vrijeme znali.
Nakon što su vodeći ljudi kompanije uhvaćeni u laži i sve su priznali, čak su i kažnjeni, no kazna koju su morali platiti i nije bila pretjerano ozbiljna. Novčana kazna koju nisu ni osjetili, a tek je nekolicina vodećih ljudi iz američke podružnice na kraće vrijeme završila u zatvoru.
Druga priča je o Scottu Tuckeru, mogulu koji se basnoslovno obogatio na polulegalnoj verziji kamatarenja Amerikanaca. Tucker je skupa s bratom u Kansas Cityju osnovao kompaniju koja se bavila posuđivanjem manjih novčanih iznosa onim ljudima koji zbog svog socijalnih statusa nisu ni mogli prismrditi u banku i zatražiti klasični kredit.
To je funkcioniralo na način da ljudima posude petstotinjak dolara, a na kraju ih toliko izvaraju da ovi moraju vratiti i tri puta više. Kako bi izbjegli kazneni progon u sve su uključili Indijance, za koje u SAD-u određeni zakoni ne vrijede i to je funkcioniralo godinama. No, na kraju je Tucker ipak pao i na dulje je vrijeme završio u zatvoru (barem netko iz ovih priča), a najstrašnije od svega je što čovjek i dalje ne misli da je radio nešto loše.
Treća epizoda bavi se možda i najprofitabilnijom industrijom na svijetu, onom farmaceutskom. I to onom najgorem dijelu te ekonomije i tvrtkom koja se zove Valeant. Obično bi čovjek pomislio da je farmaceutskoj industriji cilj ulagati u razvoj i istraživanje kako bi pronašli nova rješenja za neke nove bolesti, no Valeant je imao drukčiju viziju.
Ova je kompanija koju su podržavali mnogi poznati investitori kao Bill Ackman funkcionirala kao pravi hedge fond. Jedini joj je interes bio ostvarivati visoke profite za svoje dioničare i u nekoliko godina cijena dionica te je tvrtke narasla sa 14 na 260 dolara. Umjesto u razvoj ova je kompanija sav novac ulagala u kupovinu drugih farmaceutskih kompanija koje su imale poznate lijekove, a ciljali su one tvrtke koje su imale jedine lijekove za određene bolesti. I onda bi cijene tih lijekova samo povećali za nekoliko desetaka puta. Pilula koja je dojučer koštala dva dolara od sada bi koštala stotinu dolara i nitko im ništa nije mogao.
Četvrta epizoda bavi se možda i najpoznatijom bankarskom aferom nakon sloma burze 2008. godine. Iako su postojali brojni dokazi da britanska multinacionalna banka s podružnicama u cijelom svijetu pere novac za zloglasni meskički Sinaloa kartel, ali i za brojne druge terorističke organizacije te ljude i kompanije pod međunarodnim embargom, nije se dogodilo ništa.
Sljedeća epizoda pomalo je bizarnija od ostalih te je možda i najslabija u cijeloj serijalu i bavi se jednim pomalo drukčijim oblika kartelizacije. I to u Kanadi, točnije Quebecu, u kojem se prije nekoliko godina dogodila jedna od najvećih krađa u povijesti. I nije tada nestao ni novac, ni zlatne poluge ili nešto slično što obični lopovi najčešće cijene. Iz skladišta Federacije proizvođača javorovog sirupa iz Quebeca, pravog pravcatog kartela koji je osnovala vlada kako bi stvorila monopol na ovaj kanadski nacionalni proizvod, nestalo je sirupa u vrijednosti 30 milijuna dolara. To je samo povod za priču u kojoj imamo dio proizvođača koji su za kartelizaciju, dok je drugi dio protivnik ovakvog načina poslovanja te ističe da je to protivno načelima slobodnog tržišta. Šećer na kraju je šesta epizoda i priča o liku i djelu predsjednika Amerike Donaldu Trumpu.
Dirty Money iznimno je aktualna serija koja na precizan i sveobuhvatan način pokazuje svijet u kojem živimo. Svijet u kojem je jedini cilj zarada preko noći i svijet u kojem bogati postaju sve bogatiji, a oni siromašni tonu u još dublju bijedu kako bi se ovi debeli trbusi još malo tovili. Izvršni producent, glavni kreator i režiser prve epizode poznati je američki dokumentarist i oskarovac Alex Gibney.
I ranije se Gibney ponajviše bavio prijevarama, korporativnim kriminalom i lažima vladajućih. Tako je Oscara osvojio za dokumentarac Taxi to the Dark Side, film kojim je razotkrio razmjere mučenja zarobljenika od strane američke vojske za vrijeme rata u Afganistanu. Za priču o Enronu, možda i najpoznatijem slučaju korporacijske prijevare koja je zapravo bila nagovještaj globalne krize 2008. godine zaslužio je nominaciju za Oscara, a snimio je i filmove o najpoznatijem prevarantu u svijetu sporta Lanceu Armstrongu, o Rolling Stonesima, Steveu Jobsu, film kojim je razotkrio pravu sliku scijentološke crkve i još mnogo toga te ga se s razlogom smatra jednim od vodećih istraživačkih novinara i dokumentarista u Americi. Ova je serija samo nastavak sjajnog sadržaja kojim nas neumorni i produktivni Gibney obasipa posljednjih dvadesetak godina.
Recenzija je originalno objavljena na blogu GamBeeFilmTvKnjiževnost.
